Zaštita gljiva
Doprinositi zaštiti gljiva jedan je od temeljnih ciljeva Hrvatskog mikološkog društva. HMD danas okuplja sve stručnjake u Hrvatskoj koji se bave zaštitom gljiva, a do sada je provelo ili sudjelovalo u pet projekata posvećenih zaštiti gljiva ili njihovih staništa (vidi u Projekti).
Ugroženost i zaštita gljiva u Hrvatskoj
Ugroženost
Kada govorimo o čovjekovom utjecaju na prirodu, s pravom možemo reći da je on gotovo redovito nepovoljan, često poguban. To vrijedi za gotovo sve aktivnosti suvremenog čovjeka (osim onih na zaštiti prirode). No, do ne tako davno, čovjek je imao i pozitivan utjecaj na prirodu, povećavajući prirodnu raznolikost pojedinih područja.
Što danas ugrožava gljive?
1) Mijenjanje, nestajanje i fragmentacija staništa;
2) Onečišćavanje okoliša;
3) Neodgovarajuće ili prekomjerno skupljanje plodišta jestivih gljiva. Dok je u otklanjanju, odnosno ublažavanju, prva dva navedena uzroka ugroženosti utjecaj pojedinca više-manje ograničen, doprinos koji on može dati u otklanjanju posljednjeg navedenog uzroka, izuzetno je velik.
Tijelo gljive nazivamo micelij. Sastoji se od mnoštva račvastih niti koje prorastaju određeni supstrat (tlo, listinac, drvenaste ostatke biljaka i dr.). Većina gljiva koje zamjećujemo u prirodi razmnožava se isključivo putem plodišta (organa za razmnožavanje) na kojima nastaju spore (vrlo sitne rasplodne stanice). Plodište je gotovo jedini dio gljive kojeg zapažamo u prirodi. Kod većine vrsta plodišta traju vrlo kratko (desetak dana), razvijaju se jednom do nekoliko puta u sezoni, a u nepovoljnim uvjetima znaju i potpuno izostati.
Dakle, zašto prekomjerno skupljanje plodišta ugrožava gljive?
1) Zato jer se bez plodišta gljive ne mogu ni razmnožavati, ni rasprostirati. Kada bismo s nekog područja redovito uklanjali sva nastala plodišta, onemogućili bismo razvoj sljedećih generacija.
2) Zato jer tako možemo znatno smanjiti šansu vrste za ostavljanjem potomstva. Trebamo znati da je razvoj gljivljeg organizma iz spore u prirodi vrlo zahtjevan događaj. S jedne strane, u tlu ili nekom drugom supstratu vlada veliko nadmetanje i aktivna borba za prostor i hranu među brojnim organizmima. S druge strane, kod spolnog razmnožavanja najčešće se moraju pronaći dvije spore iste vrste, različitog spola, što na velikim prostranstvima nije nimalo lako. Svako branje plodišta smanjuje u nekoj mjeri šansu za uspješnim razmnožavanjem i rasprostiranjem. Rijetke i osjetljive vrste to teško podnose. Zašto neodgovarajuće skupljanje plodišta ugrožava gljive?
1) Zato jer skupljanjem premladih plodišta koja nisu ni počela ispuštati spore ne dajemo priliku tim plodištima da barem djelomično obave svoju funkciju.
2) Zato jer skupljanjem starih plodišta, koja nisu više ukusna, onemogućavamo da veliki broj spora ostane u tlu njihovim raspadanjem.
3) Zato jer čupanjem plodišta, odnosno branjem plodišta golom rukom, kopanjem,
grabljanjem i sl. možemo nanijeti ozbiljne štete miceliju i neposrednom staništu. Zaštita
Zašto trebamo štititi gljive?
1) Ekološki razlog
Gljive imaju bitnu i nezamjenjivu ulogu u kopnenim ekološkim sustavima, posebno u onim šumskim. Bez gljiva prirodna ravnoteža ne bi bila ostvariva. Gljive imaju značajnu ulogu u razgradnji biljnih ostataka, u simbiozi s biljkama (mikoriza) i algama (lišaji), kao paraziti (prirodna selekcija, kruženje tvari, raznolikost staništa), te kao hrana drugim organizmima. 2) Razlog očuvanja raznolikosti prirode
Gljive uvelike doprinose brojnosti i raznolikosti živih organizama na Zemlji. Da bismo tu biološku raznolikost mogli očuvati, znatan trud moramo uložiti i u zaštitu gljiva. 3) Razlog održivog korištenja jestivih i ljekovitih gljiva
Da bi očuvali prirodno bogatstvo jestivih i ljekovitih gljiva i za buduće generacije, nužno je da gljive koristimo na način koji će osigurati njihov opstanak. 4) Etički razlog
Svijet u kojem živimo nismo sami stvorili. Mi ga samo dijelimo s mnoštvom drugih živih bića. Svako od njih ima svoju ulogu u njegovoj cjelovitosti i vrijedno je poštovanja. Isto tako, poštovanja su vrijedne i naše buduće generacije kojima ne smijemo uskraćivati priliku da se dive ljepotama prirode u svoj njezinoj raznolikosti, da tu raznolikost mogu spoznavati, te da se i one mogu razumno koristiti prirodnim dobrima. Cjelokupnom životu na Zemlji, pa tako i gljivama, moramo dopustiti opstanak. 5) Estetski razlog
Mnoge gljive svojom iznimnom ljepotom doprinose ljepoti cjelokupne prirode, toliko važnoj onima koji u prirodi traže odmor i rekreaciju. Potrebu za zaštitom gljiva treba uklopiti u opće opredjeljenje čovjeka da sačuva ono što je lijepo. 6) Znanstveni razlog
Ključni građevni elementi naše civilizacije, znanstvene su spoznaje prirodnih znanosti. To im uz filozofsku, daje i veliku praktičnu važnost. Gubitak svake biološke vrste (pa tako i gljivlje) smanjuje našu mogućnost da spoznamo fenomen života na Zemlji u svom njegovom bogatstvu živo-tnih strategija i biološke raznolikosti. Zaštita gljiva u Hrvatskoj regulirana je Pravilnikom o zaštiti gljiva (Narodne novine br. 34/2002) i Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (Narodne novine br. 7/2006).
Što skupljačima gljiva za osobne potrebe (gljivarima) poručuje taj Pravilnik?
1) Rijetke i ugrožene gljive uopće nemojte dirati.
U Hrvatskoj je strogo zaštićeno 314 vrsta gljiva. Od toga je većina zaštićena zbog toga što su vrlo rijetke ili žive na ugroženim staništima. Njihov status zaštićenih vrsta argument je više za buduću zaštitu i vrednovanje staništa i lokaliteta na kojima žive. Dvadesetak je vrsta zaštićeno kako bi bile pošteđene skupljanja za jelo. Od njih je desetak vrsta gljivarski popularno. To su vrste koje su rijetke ili nisu česte, a bile su izložene izuzetno velikom pritisku skupljača gljiva. 2) Kako treba skupljati nadzemne gljive?
a) plodišta brati isključivo nožem
b) ne oštećivati micelij i neposredno stanište
c) trećinu pronađenih plodišta jedne vrste ostaviti netaknuto na staništu
d) ne skupljati stara plodišta
e) ne skupljati tek iznikla i vrlo mlada plodišta (manja od 1/5 promjera prosječnog zrelog plodišta) 3) Koliko se nadzemnih gljiva smije skupiti?
Za osobne potrebe jedna osoba smije skupiti do dva kilograma plodišta dnevno. 4) Gdje se uopće ne smiju skupljati gljive?
Zabranjeno je skupljanje gljiva u nacionalnim parkovima, strogim rezervatima i posebnim rezervatima. Pravilnik o zaštiti gljiva želi nam poručiti: Koristite gljive iz prirode za hranu (osim onih strogo zaštićenih), ali s mjerom i uz poštivanje potreba prirode.
Poštujmo zakonske propise o zaštiti gljiva u potpunosti!
|
